6. Kalvarija

5. Povratak prema gradu

4. Domovinski križ

3. Poučna ploča na Stazi Sokola

2. Tekija

1. Ispred gradskog poglavarstva u Požegi

Staza Sokola

Osnovni podaci

Dužina: 4.5km
Visinska razlika: 200m
Teren: Asfaltni put (gradska ulica) i makadam
Težina: 1/3
Potrebno vrijeme: 2h

Opis ture

Najveći dio ove ture je na brdu Sokolovac nazvanom prema Luki Imbrišimoviću Sokolu, fratru koji je predvodio ustanike prilikom oslobođenja Požege od Turaka na Grgurevo 1688. godine.

Krenuvši od gradske kuće hodamo Sokolovom ulicom uzbrdo i na prvom skretanju skrenemo desno. Penjemo se ulicom Kalvarija i uskoro dolazimo do parka u kojemu je izvor Tekija uređen još u doba Turaka u kojem ima hladne vode čak i za najtoplijeg ljeta. Nastavljamo Ulicom Josipa Jurja Strossmayera i uskoro dolazim na križanje s Ulicom sv. Josipa gdje skrećemo lijevo uzbrdo i slijedimo glavni put do vrha. Na vrhu je podignut veliki metalni Domovinski križ i uređen spomen park braniteljima Požege, a sa vrha se pruža krasan pogled na čitav dio južne požeške kotline te na valovite brežuljke Požeške gore na suprotnoj strani. Nazad krenemo istim putem, a nakon betonirane nizbrdice ne skrenemo lijevo već nastavimo ravno u pravcu centra grada. Put vodi uz vinograde, a uz njega su Lukino zvono te zastava koja se vidi iz gotovo cijelog grada. Dolazimo na Kalvariju gdje se nalazi vrlo stari, ali lijopo uređen križni put. Nakon njega spuštamo se ponovno na ulicu Kalvarija te nastavljamo desno prema centru otkud smo i krenuli.

Karta i visinski profil

Prijavite turu!

Savladanu turu možete prijaviti na dva načina:
1. izravno sa terena koristeći mobilni uređaj preko stranice za članove. Približna točka za prijavu ture je na zadnjem križanju puteva prije Domovinskog križa (17.666331, 45.324450)
2. tako da pošaljete fotografiju na kojoj se vidite vi i Domovinski križ u pozadini.

Preuzmite GPS datoteke

Trasu ture možete preuzeti na svoje računalo i pogledati je u Google Earth programu ili je učitati u svoj GPS uređaj.

Preuzmi GPX datoteku Preuzmi KML datoteku

Znamenitosti u blizini

Trg sv. Trojstva

Požegu su još u 19. stoljeću zbog kulture nazvali „slavonska Atena“, a sami barokni Trg sv. Trojstva je središte grada i značajan spomenik kulture. Za Požegu se s pravom može reći da je to grad – spomenik zbog bogate kulturne baštine, koja svjedoči o bogatoj povijesti „Zlatne doline“.
Posebno mjesto zauzima Trg sv. Trojstva sa svojim nepravilnim trokutastim oblikom s boltama i baroknim pilom Presvjetog Trojstva. Na trgu se nalazi i franjevački samostanom s crkvom sv. Duha iz 13. stoljeća, crkva sv. Lovre s freskama iz 14. stoljeća, zgrada isusovačkog kolegija sagrađena 1711., prva zgrada Gimnazije iz 1726., stara Gradska vijećnica i zgrada muzeja.

Crkva sv. Duha i Franjevački samostan

Dosad dostupni povijesni izvori govore da je franjevačka crkva sv. Duha najstarija sačuvana crkva u Požegi. Franjevci su oko 1285. godine izgradili samostan zajedno sa crkvom sv. Duha. Kada Osmanlije osvajaju Požegu 1537., ruše samostan, a crkvu pretvaraju u džamiju nazvanu "Šerklot". Zbog toga je u crkvi ostalo sačuvano i nešto kasnoromaničke, gotičke i osmanske arhitekture.
Nakon odlaska Osmanlija franjevci se vraćaju na staro mjesto i započinju gradnju novog samostana i obnovu crkve sv. Duha. Unutrašnjost crkve obogaćena je vrijednim baroknim oltarima i slikama i posebno vrijednim baroknim oltarom u sakristiji iz 1737. godine. Ispod svetišta crkve nalazi se grobnica koja je zatvorena 1867. godine, a u grobnicu su se, pored franjevaca, sahranjivali i glasoviti Požežani.
Ovdje je i svoj posljednji počinak pronašao fra Luka Ibrišimović, osloboditelj Požege i ovog dijela Slavonije od Osmanlija. U samostanu se čuva i bogata knjižnica. Iako je njen veći dio stradao u požaru 1842. godine ona spada u nultu kategoriju i među vrjednijim je u Hrvatskoj. Franjevačka knjižnica danas ima neprocjenjivu zbirku starih i rijetkih rukopisa, od kojih se posebno ističu dvije inkunabule. Biblija koja je tiskana 1486. u Nünbergu ima četiri sveska, a njezin treći svezak u Hrvatskoj se nalazi samo u Požegi.

Kužni pil

Znameniti Simbol i središnja točka Požege je Pil Presvetog Trojstva podignut 1749. godine u spomen na zavjet protiv kuge koja je poharala stanovništvo grada deset godina ranije. Zbog toga je poznat i pod nazivom „kužni pil“. Jedan je od rijetkih sačuvanih javnih spomenika tog vremena u Slavoniji i jedan je od važnijih primjera baroknog kiparstva u Hrvatskoj.
Kip je u obliku četverokutnog šiljnika, okrunjen kipovima sv. Trojstva i na donjem djelu kipovima svetaca. Svojom raznovrsnošću ornamenata i kompleksnošću ikonografskog programa pripada najznačajnim spomenicima ove vrste u Republici Hrvatskoj. Spomenik je izgradio „pictor di Veneta“ Gabrijel Granicije za 2000 jaja i 300 forinti, ako se pitate čemu toliko jaja, ona su poslužila kao vezivno sredstvo mramornom pijesku. Nakon izgradnje spomenika kuga se više nikada nije pojavila u Požegi.
Originalni spomenik nije moguće vidjeti na trgu već njegovu repliku, jer je pretrpio strukturna i mehanička oštećenja, te ga se zbog štetnih atmosferskih utjecaja mora čuvati u izoliranom prostoru. Replika je postavljena 2005. godine uz nazočnost predsjednika Republike Hrvatske Stjepana Mesića.

Gradski muzej Požega

Zaslugom Julija Kempfa, istaknutog Požežanina, povjesničara, autora prve monografije o Požegi i gradonačelnika, osnovan je 1924. godine Gradski muzej.
Zaštitni znak Muzeja je barokna trgovačka građanska kuća Krauss s početka 18. st., koju je grad kupio za potrebe Muzeja 1953. godine. Muzej ima četiri odjela (Arheološki, Povijesni, Povijesno-umjetnički s galerijom i Etnološki) koja skrbe o 16 zbirki sa oko 30-tak tisuća predmeta. Zbog nedostatka prostora nisu izloženi: etnografska zbirka, umjetnička i numizmatičko-sfragistička zbirka (novac, medalje, značke i sl.). Jedne od važnijih zbirki su: feudalno doba, doba građanske klase, Lermanova zbirka i zbirka Miroslava Kraljevića. U knjižnici muzeja, osim stručnih i povijesnih djela, čuvaju se rijetke i stare knjige, djela pisaca Požežana i rukopisa. U posebnoj dvorani priređuju se izložbe likovnog, kulturno-povijesnog i pedagoškog sadržaja.

Turistički i ugostiteljski objekti

Pivnica Slavonac

Pivnicu je lako prepoznati po karakterističnom simbolu Požege - fra Luki Ibrišimoviću Sokolu, a nalazi se u samom centru grada preko puta Gradskog muzeja.
U pivnici poslužuju preko 30 vrsta piva i autohtonu slavonsku kuhinju. Specijalitet kuće je dimljena kobasica pravljena po domaćoj recepturi s dinstanim kupusom i krumpirom te svinjska koljenica rađena na sličan način. Sam jelovnik je baziran na tradicionalnoj slavonskoj hrani poput čobanca, graha i sarme te nekoliko vrsta kobasica, od domaće dimljene do roštilj i pivske kobasice.

Krčma Gavran

Krčma Gavran smještena je u samom središtu grada Požege. U blizini je glavnog trga i Gradskog muzeja Požega. Probijajući se kroz starinski pasaž secesijske katnice na glavnom trgu u podrum dvorišne zgrade, naići ćete na krčmu koja podsjeća na prohujala stara vremena. Krčma nudi jela po narudžbi, riblja jela, mesna jela uz priloge, hladna i topla predjela, juhe, deserte i salate. Unutrašnjost je ugodno uređena.

Pizza Bolte Lounge Bar

Pizza Bolte Lounge Bar nalazi se u samo središtu Požege i uređen je najmodernijim stilom, koji će zadovoljiti svačiji ukus. U ponudi ima desetak vrsta pizza i sendviča i veliki izbor vina i ostalih alkoholnih pića. Posjetitelji vikendom mogu uživati i zabaviti se uz živu tamburašku glazbu.

Turistička zajednica Požeško-slavonske županije. Turistička zajednica Hrvatske