8. Cestom uz Dubočanku prema Velikoj

7. Planinarsko sklonište Trišnjica

6. Češljakovački vis

5. Križanje u blizini češljakovačkog visa

4. Na proplanku

3. Nakon više od pola sata nakratko izlazimo iz šume

2. Na stazi nedaleko od doma Lapjak

1. Planinarski dom Lapjak

Velički visovi

Osnovni podaci

Dužina: 18.3km
Visinska razlika: 548m
Teren: planinarska staza kroz šumu, od Trišnjice do Velike makadam i djelomično asfalt
Težina: 2/3
Potrebno vrijeme: 4.5h

Opis ture

Tura kreće od parkirališta uz cestu udaljenog oko 1.3 km od crkve sv. Augustina u Velikoj (nakon što prođete bazene), u blizini odvojka na desno za planinarski dom Lapjak. Penjemo se prema planinarskom domu i neposredno prije doma skrenemo lijevo na već označeni planinarsku stazu koja vodi ka Češljakovačkom visu. Prateći stazu imamo pogled na okolne gore Papuka te obližnji kamenolom. Nastavljamo dalje do križanja u blizini Češljakovačkog visa te nastavljamo put slijedeći označenu stazu. Sam vrh Češljakovački vis je relativno široka zaravan obrasla drvećem te ne pruža poseban vidik niti na jednu stranu. Zato treba nastaviti još nekoliko minuta u pravcu juga gdje je podignut vidikovac s kojeg je lijep pogled na južni Papuk i Požešku kotlinu, a tu se nalazi i točka za prijavu ture. Povratak je opet preko vrha, a svoj posjet možete zabilježiti u upisnu planinarsku knjigu koju ćete na vrhu lako pronaći. Spuštamo već prođenim putem do već spomenutog križanja, a na njemu biramo desnu stazu prema Trišnjici. Spuštamo se strmim putem do planinarskog skloništa Trišnjica u kojem možete predahnuti. Nakon toga, slijedeći cestu uz Dubočanku, nakon otprilike sat vremena ugledat ćete svoje mjesto polaska.

Staza je cijelim putem dobro obilježena planinarskim oznakama, a na ključnim mjestima su i putokazi te orjentacija nije teška.

Karta i visinski profil

Prijavite turu!

Savladanu turu možete prijaviti na dva načina:
1. izravno sa terena koristeći mobilni uređaj preko stranice za članove. Približna točka za prijavu ture je:
Lat: 45.4898139, Long: 17.72216111 ili
N 45°29'23.33", E 017°43'19.78"
2. tako da pošaljete fotografiju na kojoj se vidite vi i vidikovac u blizini Češljakovačkog visa.

Preuzmite GPS datoteke

Trasu ture možete preuzeti na svoje računalo i pogledati je u Google Earth programu ili je učitati u svoj GPS uređaj.

Preuzmi GPX datoteku Preuzmi KML datoteku

Znamenitosti u blizini

Planinarska kuća Trišnjica

Planinarska kuća Trišnjica mala je zidana prizemnica u dnu doline potoka Trišnjice podno Češljakovačkog visa na 640 metara nadmorske visine. Kuća je otvorena i opskrbljena po dogovoru s HPD-om Sokolovac iz Požege. U potkrovlju ima 10 ležaja. U šumi je u blizini izvor potoka Trišnjice, po kojemu je kuća dobila ime.

Planinarski dom Lapjak

Dom je smješten je na 335 metara nadmorske visine na jugozapadnoj padini šumovite Topličke glave. Zgrada doma je jednokatnica s potkrovljem, terasom i parkiralištem. U prizemlju se nalazi ugostiteljski dio i velika društvena prostorija, a u manjoj prostoriji, takozvanoj kamenoj sali, smješteno je osamnaest kreveta. Na katu su dvokrevetne sobe i kupaonice, a u potkrovlju skupni ležajevi. Dom je elektrificiran, opskrbljen vodovodom i centralnim grijanjem. Sama lokacija doma je jedinstvena jer se u blizini nalaze termalni izvori.

Srednjovjekovni grad Kaptol

U srcu Kaptola, kojeg je još u 13. stoljeću osnovala Pečujska biskupija, nalazi se srednjovjekovna utvrda. Simbol općine i jedan od najvećih i najočuvanijih spomenika iz onoga doba, smješten je u centru općine. Utvrda je u prošlosti rušena, iznova građena i prenamjenjivana. Šesterokutna utvrda s kružnim polukulama i četvrtastom ulaznom kulom građena je u renesansnom stilu, te je bila okružena opkopom ispunjenim vodom. Ostaci koje danas vidimo dio su nekadašnje crkvene institucije Zbornog Kaptola sv. Petra, a u samoj unutrašnjosti utvrde pronađeni su ostaci nekadašnje gotičke crkve. Unutar sjevernog zida utvrde u 18. stoljeću je podignuta danas samo djelomično sačuvana barokna crkva sv. Jurja sa zvonikom. U 19. stoljeću nakon promjene vlasnika crkva je pretvorena u žitnicu. Utvrdu su kroz povijest osvajali Osmanlije, te je osmanlijski vladar Kaptola Dizdar-aga u njoj i stanovao. Danas ova utvrda predstavlja jednu od najbolje sačuvanih slavonskih utvrda predosmanlijskog vremena, te se u vlasništvu Požeške biskupije obnavlja i vraća u funkciju.

Crkva sv. Augustina u Velikoj

Današnja župna crkva sv. Augstina jedan je od najvažnijih i najstarijih sakralnih spomenika ovog dijela Slavonije. U Velikoj je već u 12. st. postojala crkva. Sadašnja crkva sagrađena je početkom 14. st., a od 1435. spominje se i samostan. Za vrijeme osmanske vlasti u Slavoniji jedino je u Velikoj bilo dopušteno vršiti vjerske obrede i zvoniti zvonima. Velički je samostan u to doba sjedište znamenitog fra Luke Ibrišimovića koji upravo odavde vodi borbu za oslobođenje Slavonije od Osmanlija. U prvoj polovici 18. stoljeća barokizira se srednjovjekovna crkva i podiže se novi samostan. Nakon ukidanja franjevačkog samostana ruše se i samostanska krila, tako da je od nekadašnjeg kompleksa ostao samo torzo i crkva. U svom današnjem obliku crkva je gotičko barokizirano zdanje nastalo nizom dogradnji i pregradnji u kasnijim razdobljima.

Geopark Papuk

Papuk je od 1999. zaštićen kao Park prirode zbog izuzetno velike geološke i biološke raznolikosti i vrijedne kulturne i povijesne baštine. Status geoparka, Papuk je kao prvo takvo područje u Hrvatskoj, dobio 2007. godine. Geopark Papuk je tako postao dio europske i svjetske UNESCO-ve mreže geoparkova čiji su glavni ciljevi zaštita, edukacija i održivi razvoj.
Edukacijski centar i Centar za posjetitelje nalazi se u Velikoj i predstavlja glavni ulaz u Geopark Papuk. U neposrednoj blizini Centra su mnogi turistički i rekreacijski objekti (termalni bazeni, edukativna staza Lapjak, planinarske staze, poletište za paragliding te stijena za slobodno penjanje Sokoline). Stalna izložba u Centru pokriva najzanimljivije biološke, geološke i povijesne izloške s područja Geoparka. Posjetitelji imaju priliku otkriti geološko nasljeđe preko mnogih postera te izloženih geoloških uzoraka i kristala. Stalno je izložena i vrlo bogata zbirka fosila. Biološki izlošci između ostalog uključuju gnijezda različitih ptica i zbirku insekata. Arheološki izlošci obuhvaćaju predmete iz kasnog kamenog doba, ranog željeznog doba, ali i mnoge staklarske proizvode iz staklarskih manufaktura iz 18. stoljeća. Geopark posjetiteljima omogućuje vidjeti mjesta koja pričaju priču o planetu Zemlji staru 600 milijuna godina.

Turistički i ugostiteljski objekti

Buffet „Čiča Mata“

„Čiča Mata“ je jedan od najpopularnijih restorana u Slavoniji. Prekrasan ambijenat upotpunjuje bogata ponuda tradicionalnih domaćih jela temeljena na kontinentalnoj i mediteranskoj kuhinji. U gastronomskoj ponudi posebno se izdvajaju jela s ražnja i roštilja, jela ispod peke, razni riblji specijaliteti te kruh i kolači iz domaće radinosti. Ponuda jela se temelji na zdravoj domaćoj hrani, a sva jela su pripremljena od dnevno svježih namirnica. Ljubitelji vina mogu uživati u prvoklasnim vinima požeškog i kutjevačkog vinogorja.

Turistička zajednica Požeško-slavonske županije. Turistička zajednica Hrvatske